El Niño, jedan od najvažnijih prirodnih klimatskih fenomena, ove godine ponovno privlači veliku pozornost znanstvenika. Razlog je njegovo vrlo brzo jačanje u tropskom Pacifiku, gdje se površina mora zagrijava znatno iznad prosjeka. Pojedini ga zbog očekivane snage već nazivaju „Super El Niño“, iako to nije službeni znanstveni naziv.
El Niño je topla faza prirodnog klimatskog sustava ENSO, pri kojoj dolazi do neuobičajenog zagrijavanja površinskih voda središnjeg i istočnog tropskog Pacifika. Promjene temperature oceana pritom mijenjaju velike atmosferske cirkulacije i mogu utjecati na vrijeme i klimu u velikom dijelu svijeta.
Jedan od najsnažnijih El Niña?
Prema najnovijoj prognozi Svjetske meteorološke organizacije (WMO), snažan El Niño nastavlja jačati tijekom ljeta i jeseni, a vrhunac se očekuje oko studenoga. WMO za razdoblje kolovoz–listopad predviđa prosječnu anomaliju temperature mora u području razvoja EL Niña od oko +2,9 °C.
Britanski Met Office i drugi prognostički centri procjenjuju da bi aktualni događaj mogao biti među najsnažnijima, a možda i najsnažniji u povijesti instrumentalnih mjerenja.
Posljedice će se osjećati diljem svijeta
Snažan El Niño obično donosi velike promjene u raspodjeli oborina i temperature. Pojedina područja mogu dobiti obilnije oborine i poplave, dok druga ulaze u razdoblja suše i povećane opasnosti od požara.
WMO očekuje da će se tijekom ostatka 2026. godine iznadprosječne temperature pojavljivati u velikom dijelu svijeta, uz tipične El Niño promjene u oborinama.
Posebno je važno da El Niño dolazi na već vrlo toplu klimatsku osnovu. Globalni oceani trenutno su iznimno topli, a Copernicus je tijekom srpnja zabilježio rekordno visoke temperature mora u mnogim područjima.
Zbog toga bi 2027. godina mogla ponovno biti među najtoplijima, pa čak i konkurirati dosadašnjim globalnim temperaturnim rekordima.
Što El Niño znači za Europu i Sredozemlje?
Utjecaj El Niña na Europu nije tako izravan kao u tropskim područjima i puno je teže prognozirati. Ipak, njegov se signal najčešće snažnije vidi tijekom zime, kada El Niño doseže svoj vrhunac.
Prema aktualnim sezonskim prognozama Copernicusa, nad Europom postoji signal za topliju od prosjeka jesen, dok se za južne i zapadne dijelove kontinenta trenutačno nazire i mogućnost vlažnije jeseni. Ipak, prognostička pouzdanost za Europu znatno je manja nego za tropska područja.
Za Sredozemlje i Jadran stoga nije moguće jednostavno reći da će El Niño donijeti „toplu“ ili „kišnu“ zimu. Njegov će se utjecaj preplitati s drugim velikim atmosferskim obrascima, prije svega stanjem Sjevernog Atlantika i položajem mlazne struje.
Jedno je ipak sigurno – pred nama je vrlo zanimljiva jesen i zima. Ako se aktualne prognoze ostvare, El Niño će biti jedan od najvažnijih klimatskih čimbenika koji će obilježiti kraj 2026. i početak 2027. godine, dok će njegov konkretan utjecaj na vrijeme u Dalmaciji biti moguće procjenjivati tek kako se bude približavala zima.