Seizmološka aktivnost posljednjih je dana ponovno privukla pozornost stanovnika hrvatskog priobalja sjevernog dijela Jadrana. Posebno se izdvaja područje Novog Vinodolskog, Bribira i šireg Kvarnera, gdje se od 21. rujna gotovo svakodnevno bilježe vrlo slabi i slabi potresi. Aktivnost se nastavila i jutros, 25. rujna.
Prema službenom izvješću Seizmološke službe pri Geofizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu, jutros u 6 sati i 22 minute zabilježen je slab potres s epicentrom u blizini Bribira i Novog Vinodolskog. Magnituda mu je iznosila 2,3 prema Richteru, dok je intenzitet u epicentru procijenjen na III stupnja EMS ljestvice.
Iako je riječ o slabom potresu, zbog male udaljenosti od naseljenih mjesta osjetio ga je razmjerno velik broj stanovnika. EMSC je za jutrošnji događaj prikupio više desetaka dojava građana s područja Crikvenice i okolice.
Serija traje od 21. rujna
Današnji potres zapravo je nastavak zanimljive serije podrhtavanja koja traje već nekoliko dana. Seizmološka služba 21. rujna najprije je registrirala nekoliko vrlo slabih potresa u zaleđu Bakra, od kojih je najjači imao magnitudu 2,2. Iste večeri u 23:01 zabilježen je potres magnitude 2,1 kod Novog Vinodolskog, a samo nešto više od sat i pol poslije, već 22. rujna u 00:41, uslijedio je jači događaj magnitude 2,8, intenziteta III–IV stupnja EMS ljestvice.
Aktivnost se nastavila 23. rujna. U 3:07 registriran je još jedan potres magnitude 2,8, nakon kojega je u 3:41 uslijedio slabiji magnitude 2,0. Istoga jutra, u 10:03, zabilježen je još jedan vrlo slab potres magnitude 2,0. Epicentri su bili na području sjeverno od Novog Vinodolskog i oko Bribira.
Ni 24. rujna tlo se nije potpuno smirilo. U 9 sati dogodio se potres magnitude 2,3, intenziteta III stupnja EMS-a. Lokalni stanovnici opisivali su ga kao kratko podrhtavanje praćeno potmulim zvukom, tutnjavom ili kratkim udarom. Neki su naveli da im se činio izraženijim od prethodnih događaja, iako instrumentalna mjerenja potvrđuju da je i dalje riječ o slabom potresu.
Kada se pogledaju i vrlo slabi događaji koje službena priopćenja ne moraju pojedinačno isticati, vidi se da se na širem području Vinodola i Kvarnera posljednjih dana dogodio čitav niz podrhtavanja, uglavnom magnituda između približno 1,6 i 2,8..
Slab potres i u Dalmaciji
Seizmička aktivnost ovoga jutra nije bila ograničena samo na područje Kvarnera. U 8 sati i 27 minuta Seizmološka služba zabilježila je slab potres u Dalmaciji, s epicentrom u blizini naselja Gornji Vinjani, 26 kilometara sjeveroistočno od Makarske. Magnituda potresa iznosila je 2,4 prema Richteru, dok je intenzitet u epicentru procijenjen na III stupnja EMS ljestvice.
Riječ je, kao i kod jutrošnjeg potresa na području Novog Vinodolskog, o slabom potresu koji prema svojoj magnitudi ne bi trebao prouzročiti materijalnu štetu. Potresi intenziteta III stupnja EMS-a mogu se osjetiti u zatvorenim prostorima, osobito kod osoba koje miruju, ali u pravilu ne uzrokuju oštećenja građevina.
Treba li se zabrinuti?
Prema dosadašnjim magnitudama i intenzitetima, ovi potresi sami po sebi ne predstavljaju značajnu opasnost i ne očekuje se da bi mogli prouzročiti materijalnu štetu na uobičajeno građenim objektima. Potresi magnitude oko 2 često se uopće ne osjete, dok se oni između 2 i 3 mogu jasno osjetiti u neposrednoj blizini epicentra, osobito ako su plitki i ako se dogode noću ili u mirnom okruženju.
Zato nije neobično da stanovnici opisuju tutnjavu, udar ili kratko snažnije podrhtavanje iako je instrumentalno riječ o slabom potresu. Primjerice, EMSC za današnji događaj navodi vrlo plitko žarište, što može pridonijeti tome da se potres u neposrednoj blizini epicentra osjeti izraženije.
S druge strane, učestali mali potresi ne omogućuju pouzdano zaključivanje da slijedi jači potres. Današnja seizmologija ne može na temelju ovakve serije predvidjeti hoće li, kada i gdje nastupiti snažniji događaj. Serije manjih potresa mogu trajati neko vrijeme i zatim postupno prestati.
Hrvatsko priobalje inače pripada seizmički aktivnom području. Voditelj hrvatske Seizmološke službe Krešimir Kuk nedavno je objašnjavao da je jedan od glavnih razloga potresne aktivnosti duž Jadrana Jadranska mikroploča i njezino međudjelovanje s Dinaridima. Potresi su posljedica tektonskih procesa duboko u Zemljinoj kori i nemaju veze s aktualnim vremenskim prilikama kako neki često znaju povezivati.
Stoga aktualna serija kod Novog Vinodolskog jest zanimljiva zbog svoje učestalosti, ali dosadašnje magnitude ostaju u kategoriji vrlo slabih i slabih potresa. Za sada nema osnove iz samih tih događaja zaključivati da predstavljaju najavu jačeg potresa.
Seizmološka služba nastavlja pratiti aktivnost, a građani koji osjete podrhtavanje svoja opažanja mogu prijaviti putem upitnika Geofizičkog odsjeka PMF-a. Takve prijave seizmolozima su korisne za određivanje stvarnog intenziteta i prostorne raspodjele učinaka pojedinog potresa.