U noći sa subote na nedjelju, 25. listopada, Hrvatska će zajedno s većinom europskih zemalja ponovno prijeći s ljetnog na zimsko računanje vremena. U 3 sata ujutro kazaljke ćemo pomaknuti jedan sat unatrag, na 2 sata, čime ćemo dobiti jedan sat duljeg sna, ali i raniji zalazak Sunca prema službenom vremenu.

Iako je riječ o postupku na koji smo se već desetljećima naviknuli, pomicanje sata i dalje izaziva brojne rasprave. Europska unija još je prije nekoliko godina pokrenula inicijativu za ukidanje sezonskog pomicanja kazaljki, no konačna odluka nikada nije donesena. Istodobno, sve je više znanstvenih istraživanja koja upozoravaju da promjene računanja vremena mogu utjecati na ljudski biološki ritam i zdravlje.

Kako je nastala ideja o pomicanju sata?

Iako se često navodi da je američki znanstvenik i državnik Benjamin Franklin prvi predložio ljetno računanje vremena, njegova ideja iz 1784. godine zapravo je bila satirični osvrt na mogućnost uštede svijeća ranijim ustajanjem. Franklin nije predlagao pomicanje kazaljki u današnjem smislu.

Ozbiljniji prijedlog pojavio se krajem 19. stoljeća, kada je novozelandski entomolog George Vernon Hudson 1895. godine predložio sezonsko pomicanje vremena kako bi se bolje iskoristila dnevna svjetlost. Sličnu ideju početkom 20. stoljeća zagovarao je britanski poduzetnik William Willett.

Prva široka primjena uslijedila je tijekom Prvog svjetskog rata. Njemačka i Austro-Ugarska 1916. godine uvele su ljetno računanje vremena prvenstveno radi smanjenja potrošnje energije, osobito ugljena potrebnog za rasvjetu i industriju. Ubrzo su njihov primjer slijedile i druge europske zemlje.

Tijekom 20. stoljeća praksa se više puta uvodila, ukidala i ponovno vraćala, osobito u razdobljima energetskih kriza. Na području Hrvatske današnji sustav redovitog sezonskog pomicanja sata primjenjuje se od 1983. godine, kada je ponovno uveden u tadašnjoj Jugoslaviji.

Zašto Europska unija još nije ukinula pomicanje sata?

Europska komisija 2018. godine provela je veliko javno savjetovanje u kojem je sudjelovalo približno 4,6 milijuna građana. Čak 84 posto ispitanika izjasnilo se za ukidanje sezonskog pomicanja sata.

Europski parlament 2019. podržao je prijedlog prema kojem bi se pomicanje kazaljki ukinulo 2021. godine. Međutim, prijedlog je zapeo u Vijeću Europske unije jer države članice nisu uspjele usuglasiti zajedničko rješenje.

Jedan od najvećih problema jest pitanje treba li trajno zadržati ljetno ili standardno, odnosno zimsko vrijeme. Neke zemlje preferiraju dulju dnevnu svjetlost u večernjim satima, dok druge prednost daju ranijem izlasku Sunca tijekom zimskih mjeseci.

Različite odluke susjednih država mogle bi zakomplicirati promet, međunarodno poslovanje i svakodnevnu organizaciju.

Rasprava je ponovno aktualizirana tijekom 2025. i 2026. godine, a Europska komisija pokrenula je dodatnu analizu posljedica mogućeg ukidanja pomicanja sata. Ipak, konačna odluka još nije donesena, pa se postojeći sustav nastavlja primjenjivati.

Kako pomicanje sata utječe na ljudsko zdravlje?

Naš organizam funkcionira prema unutarnjem biološkom satu, odnosno cirkadijalnom ritmu, koji regulira spavanje, budnost, lučenje hormona, tjelesnu temperaturu i brojne druge fiziološke procese.

Taj ritam snažno je povezan s prirodnom izmjenom dana i noći. Kada administrativno pomaknemo vrijeme za jedan sat, organizmu je potrebno određeno razdoblje prilagodbe.

Znanstvena istraživanja pokazuju da sezonsko pomicanje sata može biti povezano s poremećajima spavanja, umorom, slabijom koncentracijom i promjenama raspoloženja. Dio istraživanja upozorava i na kratkotrajno povećanje rizika od prometnih nesreća i srčanih događaja, osobito nakon proljetnog pomicanja sata, kada gubimo jedan sat sna.

Jesenski povratak na standardno vrijeme obično je nešto lakši za organizam jer dobivamo dodatni sat za spavanje. Međutim, ni ta promjena nije potpuno bez posljedica, osobito za djecu, starije osobe i ljude koji imaju ustaljen raspored spavanja.

Stručnjaci za medicinu spavanja uglavnom daju prednost trajnom standardnom vremenu jer ono bolje odgovara prirodnom ciklusu svjetlosti i ljudskom biološkom ritmu. To ipak ne znači da svi ljudi jednako reagiraju na promjenu vremena niti da su svi zdravstveni rizici jednako čvrsto znanstveno potvrđeni.

Ima li pomicanje sata danas uopće smisla?

Izvorna zamisao bila je jednostavna: boljim iskorištavanjem dnevne svjetlosti smanjiti potrebu za umjetnom rasvjetom i tako uštedjeti energiju.

Međutim, način života tijekom posljednjih stotinjak godina bitno se promijenio. Suvremena LED rasvjeta troši znatno manje električne energije, dok klimatizacija, grijanje, promet i industrija imaju sve važniju ulogu u ukupnoj potrošnji.

Zbog toga su današnje energetske koristi pomicanja sata znatno manje i ovise o klimatskim uvjetima, zemljopisnom položaju i navikama stanovništva.

S druge strane, ljetno računanje vremena i dalje ima svoje zagovornike, osobito u turističkim zemljama poput Hrvatske. Dulja dnevna svjetlost u večernjim satima pogoduje boravku na otvorenom, rekreaciji, ugostiteljstvu i turističkim aktivnostima.

Što promjena znači za Dalmaciju?

S meteorološkog gledišta, pomicanje sata ne mijenja trajanje dana, vrijeme izlaska i zalaska Sunca u astronomskom smislu niti vremenske prilike. Mijenja se isključivo način na koji te pojave prikazujemo na satu.

U Šibeniku će od nedjelje Sunce prema službenom vremenu izlaziti približno jedan sat ranije, ali će i zalaziti sat ranije nego što bi to bilo prema ljetnom računanju vremena.

To znači da ćemo tijekom poslijepodneva imati manje dnevne svjetlosti prema satu, što će posebno doći do izražaja tijekom studenoga i prosinca, kada se dani ionako skraćuju približavanjem zimskog solsticija.

Za meteorološka mjerenja i automatske meteorološke postaje važno je pravilno evidentiranje vremena, osobito kod sustava koji koriste lokalno vrijeme umjesto univerzalnog koordiniranog vremena (UTC). Tijekom jesenskog pomicanja sata razdoblje između 2 i 3 sata pojavljuje se dvaput, što može dovesti do nejasnoća u arhiviranju podataka ako zapisi nemaju odgovarajuću vremensku oznaku.

Sljedeći povratak na ljetno računanje vremena očekuje nas u nedjelju, 28. ožujka 2027. godine.

Hoće li Europska unija do tada postići dogovor o trajnom ukidanju pomicanja kazaljki, ostaje otvoreno pitanje. Za sada je jedino sigurno da ćemo i ove jeseni satove ponovno vratiti jedan sat unatrag.