Sunce je odavno zašlo, u zaleđu je već ugodno svježe, a uz more se toplina još osjeća. Ljeti je ta razlika često najizraženija pred jutro. U studenome isti proces primjećujemo na drugi način: nakon vedre i mirne noći u unutrašnjosti može biti osjetno hladnije nego na obali. Dio odgovora na pitanje zašto je tako krije se u toplini koju je more pohranilo tijekom ljeta.
Kopno se nakon zalaska Sunca može brzo ohladiti, osobito kad je nebo vedro i vjetar slab. More temperaturu mijenja sporije. Voda može pohraniti mnogo topline, a valovi i struje miješaju površinski sloj s dubljom vodom. Zato temperatura mora od večeri do jutra obično oscilira manje od temperature zraka nad kopnom. Isti se učinak vidi kroz godišnja doba: more se u proljeće sporije zagrijava, a u jesen sporije hladi.
Toplo more može usporiti noćno hlađenje i povećati sparinu
Kad je površina mora toplija od zraka neposredno iznad nje, predaje mu dio svoje topline. Ako strujanje taj morski zrak donosi prema obali, temperatura se uz more tijekom noći može spuštati sporije nego u zaleđu. Isparavanjem more u zrak predaje i vlagu. Tijekom toplih ljetnih noći vlažan zrak usporava isparavanje znoja, pa se tijelo teže hladi. Tako dvije večeri s istom temperaturom zraka mogu djelovati sasvim različito.
Smjer vjetra pritom može promijeniti sliku. Strujanje s mora može prema obali donijeti blag i vlažan zrak, dok bura može dovesti hladniji i suši zrak iz unutrašnjosti. U vedrim i mirnim noćima hladan se zrak pak može skupljati u udolinama zaleđa. Zato bi usporedba temperature mora s plutača u Zablaću, Vodicama ili u Rogoznici s jutarnjim minimumima na obalnim postajama i postajama u zaleđu bila posebno zanimljiva kad bi se uz temperature pratio i smjer vjetra.
Koliko toplo more može utjecati na obalu pokazuje i Copernicusov pregled europskog ljeta 2026. U zapadnom i središnjem Sredozemlju zabilježene su rekordne ili gotovo rekordne površinske temperature mora. Copernicus ističe da morski toplinski valovi mogu dodatno opteretiti obalna područja jer ograničavaju noćno hlađenje i povećavaju vlagu.
More, dakle, „pamti” ljeto i kada su dani već kratki. Toplina koju u srpnju i kolovozu osjećamo kao sparinu nakon zalaska Sunca u jesen može ublažiti jutarnju hladnoću uz obalu. Zato se u isto svitanje uz šibensku rivu i u nekoj udolini u zaleđu može steći dojam kao da su nastupila dva različita godišnja doba.