Ulaskom u posljednju dekadu srpnja započinje klimatološki najtopliji dio godine. Upravo razdoblje od kraja srpnja do prve polovice kolovoza predstavlja vrhunac ljeta, kada su kroz povijest na većini hrvatskih meteoroloških postaja izmjerene najviše temperature zraka. Sunce je tada još uvijek vrlo visoko na nebu, tlo i more dosežu najveću toplinsku akumulaciju, pa se stvaraju uvjeti za najizraženije toplinske valove i obaranje temperaturnih rekorda.

U tom kontekstu Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) objavio je pregled apsolutno najviših izmjerenih temperatura zraka na glavnim meteorološkim postajama u Hrvatskoj. Riječ je o službenim podacima prikupljenima prema standardima Svjetske meteorološke organizacije, odnosno mjerenjima provedenima u meteorološkoj kućici na visini od dva metra iznad tla.

Apsolutni temperaturni rekord Hrvatske i dalje drže Ploče, gdje su 4. kolovoza 1981. godine izmjerena čak 42,8°C. Vrlo blizu tom rekordu nalazi se Starigrad Paklenica s 42,7°C, dok je niz postaja tijekom posljednjih desetljeća zabilježio temperature više od 40°C.

Podaci su posebno zanimljivi i za Šibensko-kninsku županiju. Na glavnoj meteorološkoj postaji Šibenik apsolutni maksimum iznosi 39,5°C, a izmjeren je 11. kolovoza 2025. godine dok u Kninu je apsolutni maksimum znatno viši i iznosi 42,3°C, a izmjeren je 10. kolovoza 2017. godine, što ovu postaju svrstava među najtoplije u Hrvatskoj tijekom ekstremnih ljetnih vrućina.

Iako postoje pojedine iznimke, većina temperaturnih rekorda ostvarena je upravo u ovom dijelu ljeta, od kraja srpnja do sredine kolovoza, što potvrđuje da se upravo sada nalazimo u dijelu godine kada je najveća vjerojatnost za pojavu ekstremno visokih temperatura.

Iako se u javnosti često stječe dojam da se apsolutni rekordi obaraju gotovo svake godine, službeni podaci pokazuju da mnogi od njih datiraju desetljećima unatrag. No, to ne znači da toplinski ekstremi nisu sve izraženiji. Klimatološke analize posljednjih desetljeća pokazuju porast broja vrlo toplih dana, tropskih noći i dugotrajnih toplinskih valova, pa se razdoblja s temperaturama iznad 35°C javljaju češće nego nekada.